Krist jednom stade na žalu ...
- Details
- Category: Akcije
- Published Date
- Written by Hrvoje
- Hits: 552
Početni stihovi poznate pjesme koju je napisao Karol Wojtyla, naš dragi papa Ivan Pavao II., mogu se uzeti kao geslo drugog hodočašća članova i prijatelja Udruge Oda prijateljstvu. Prvo hodočašće bilo je prije dvije godine u Rim, a sada se putovalo u rodnu zemlju Pape Poljaka koji je posebno zadužio sve nas, a čiju smo petu godišnjicu smrti obilježili početkom travnja. Dugo putovanje započeli smo u utorak 6. travnja iz Ogulina, a u Varaždinu su nam se priključili vlč. Ivan ( mi smo ga zvali fra Jakov) i voditelj Tihomir iz Agencije Mihael. Atmosfera je bila izrazito opuštena, a putnici raznoliki po godinama, ali savršeni kao cjelina. Razgledali smo kratko Budimpeštu koja je po noći izgledala kao u bajci, uživali u pogledu na ovaj divan mađarski grad, prošetali glavnim trgom te nastavili putovanje kroz Slovačku do Poljske. Prvo odredište u Poljskoj bilo nam je upravo rodno mjesto pape Ivana Pavla II. gdje smo pogledali Papinu rodnu kuću, crkvu u kojoj se krstio te njegov kip koji se nalazi ispred crkve.
Kipove pape Ivana Pavla II. susretali smo po cijeloj Poljskoj i doista smo ostali zadivljeni koliko Poljaci cijene ovog velikog čovjeka čiju beatifikaciju svi željno očekujemo. Posjetili smo zatim Auschwitz, nacistički logor na teritoriju Poljske, u kojem su zadnje dane proveli mnogi Židovi ili protivnici tadašnje dominantne politike kao i svi predstavnici „manje važnih naroda“. Uz odlične vodiče doživjeli smo tragične događaje u kojima je čovjek pao na najniže grane ljudskosti u svojoj povijesti osmišljavajući tehnološki moderan sustav deportacije, likvidacije i pljačke velikog broja ljudi. Pogledali smo neke od zgrada za mučenje, ubijanje, mjesta za strijeljanja, muzejski dio sa sačuvanim osobnim stvarima žrtava ovog strašnog logora. Poklonili smo se žrtvama i pomolili za njihove duše, ali i da se nikada više ne ponove ovakvi događaji. Smjestili smo se u Hotel pape Ivana Pavla II. odmah uz najveće marijansko svetište u Poljskoj. Riječ je o pavlinskoj crkvi i samostanu Gospe Jasne Gore u Czestochowi, a imali smo prilike razgledati muzeje, popeti se na zvonik i sudjelovati u svečanom otkrivanju slike koje se odvija svakog jutra u 6 sati u prepunoj crkvi kada pavlini sviraju fanfare. Ono što zadivljuje je razina vjere koju pokazuju Poljaci što se svjedoči dolascima mladih, učenika i studenata s profesorima, na hodočašća u glavno poljsko svetište. Imali smo priliku biti na misi uz samu čudotvornu sliku, a misa je služena za pokojnu Antoniju Turković kojoj je upravo taj dana bila četvrta godišnjica smrti. Idućih dana razgledavali smo glavni grad Varšavu (Wilanov, Stari grad, Kraljevski dvorac, katedralu sv.Ivana, crkve sv.Križa i sv. Ane, Dom kulture, predsjednička palača i dr.) te povijesni grad Krakov ( crkve sv. Andrije, sv.Petra i Pavla, kraljevski stari grad, glavni trg, gradska vijećnica i dr. ). U spomenutim
gradovima susretali smo se s mjestima na kojima je boravio papa Ivan Pavao II. (gdje je stolovao kao biskup, gdje je odsjedao), ali i mnogim drugim zanimljivim mjestima (npr. gdje je pokopano srce Chopina). Zadnju noć prespavali smo u Wieliczki (mjestu blizu Krakova), a zadnji dan smo posjetili rudnik soli u kojem su rudari uklesali brojne kapelice s oltarima i ukrasima što je postalo dio Unescove svjetske baštine. Spustili smo se na 125 metara dubine, saznali koliko je sol važna za liječenje astme, pogledali veliku dvoranu za svadbe i dočeke na velikoj dubini, vozili se starim rudarskim liftom i razgledavali predivnu kapelu sv. Kinge. Prije povratka u Hrvatsku razgledali smo svetište Milosrdnog Isusa gdje je živjela i umrla sv. Faustina Kowalska koja je primila objavu o Božanskom milosrđu. Nakon svete Mise pošli smo prema kući. U Slovačkoj smo imali priliku kratko pogledati poznato skijalište te u povratku još jednom provesti se Budimpeštom. Hodočašće je bilo ispunjeno lijepim trenucima, uspomenama, molitvom i druženjem, a zajednički zaključak svih putnika bila je želja da se ovakvo putovanje ponovi uskoro. Svoju lađu sada ostavljam žalu, odsad idem kamo šalješ me ti…

